Vaš Google Ad / Baner (728x90)

Dogodilo se na današnji dan 17. April

17. Travanj / 17.04.

Evo pregleda za 17. april, dan koji u novijoj srpskoj istoriji nosi pečat diplomatskih i ratnih iskušenja, dok u svetskim okvirima donosi priče o velikim naučnim i političkim preokretima.

📅 Dogodilo se na današnji dan

  • 1814. - Bitka kod Kuršumlije: Tokom Drugog srpskog ustanka, srpski ustanici su izvojevali pobedu nad turskom vojskom, što je bio jedan od ključnih momenata za oslobođenje juga Srbije. Dalje
  • 1941. - Kapitulacija Kraljevine Jugoslavije: U Beogradu je potpisana bezuslovna kapitulacija Jugoslovenske vojske u Aprilskom ratu. Kralj i vlada su već bili u izbeglištvu, a zemlja je podeljena između sila Osovine. Dalje
  • 1961. - Zaliv svinja: Kubanski emigranti, uz podršku SAD, izvršili su neuspelu invaziju na Kubu s ciljem obaranja Fidela Kastra, što je dovelo do zaoštravanja Hladnog rata. Dalje
  • 1975. - Crveni Kmeri: Snage pod vođstvom Pol Pota zauzele su Pnom Pen, glavni grad Kambodže, čime je započeo jedan od najbrutalnijih režima u modernoj istoriji. Dalje
  • 1999. - Milica Rakić: Tokom NATO bombardovanja SR Jugoslavije, trogodišnja devojčica Milica Rakić poginula je u svom domu u Batajnici od gelera projektila, postavši tragični simbol stradanja civila. Dalje
Srednji baner (GIF / JPG)
Donji baner (GIF / JPG)


🔬 Zanimljivosti

ZAKLJUČAK DANA

Na današnji dan 1790. godine preminuo je Bendžamin Frenklin, jedan od najsvestranijih umova u istoriji, čiji su eksperimenti sa elektricitetom transformisali ovo polje iz salonske zabave u ozbiljnu fizičku nauku. Frenklin je prvi postavio teoriju o očuvanju naelektrisanja i uveo termine "pozitivno" i "negativno" koji se i danas koriste. Njegov najpoznatiji ogled sa zmajem tokom oluje dokazao je da su munje zapravo električno pražnjenje u atmosferi, što je direktno dovelo do izuma gromobrana.
Naučna osnova njegovog najvažnijeg praktičnog pronalaska leži u svojstvu šiljastih provodnika da koncentrišu električno polje na svom vrhu, olakšavajući jonizaciju vazduha i usmereno pražnjenje energije oblaka ka zemlji.
Glavna formula (Kulonov zakon - osnova elektrostatike):

$$ F = k \cdot \frac{|q_1 \cdot q_2|}{r^2} $$


U ovoj jednačini, $F$ predstavlja privlačnu ili odbojnu silu između dva naelektrisanja ($q_1$ i $q_2$), $k$ je Kulonova konstanta, a $r$ je međusobna udaljenost. Iako je Kulon kasnije formalizovao ovaj zakon, Frenklinova istraživanja o sili i kretanju naelektrisanja bila su ključna za njegovo definisanje.
Frenklinov rad do 1790. godine obuhvatao je i istraživanja Golfske struje, izum bifokalnih naočara i kamin sa efikasnijim sagorevanjem, ali je njegova "ukroćena munja" ostala simbol trijumfa razuma nad prirodnim nepogodama. On je dokazao da se prirodne pojave, ma koliko delovale zastrašujuće, mogu objasniti i kontrolisati kroz sistematično posmatranje i primenu fizičkih zakona, čime je postao jedan od stubova moderne nauke.